Aparat za zavarivanje
Postoje dvije osnovne podjele zavarivanja: zavarivanje uz djelovanje pritiska i zavarivanje taljenjem, odnosno spajanje metalnih dijelova u rastaljenom stanju na mjestu spajanja, s korištenjem ili bez dodatnog materijala, bez djelovanja pritiska ili udaraca. Kod zavarivanja taljenjem postoji više tehnika, ali najpoznatije su 2 vrste, a to su elektrolučno zavarivanje i plinsko zavarivanje. Prednost elektrolučkog zavarivanja je što s njim možete raditi na otvorenom što nije slučaj kod plinskog zavarivanja, gdje vjetar otpuhuje plin s mjesta za varenje
Sigurnosni savjeti
Uvijek nosite zaštitnu opremu kod poslova zavarivanja i budite oprezni kod zavarivanja nosivih elemenata ili elemenata iznad Vaše glave. Opasne poslove zavarivanja prepustite profesionalcima. Zavarivanje stvara vrućinu, iskrenje, UV zračenje i jako svijetli električni luk, tako da je vrlo važno da koristite zaštitnu odjeću koja prekriva cijelo tijelo, deblje kožne rukavice, zaštitnu masku ili zaštitnu kacigu. Bolja varijanta je svakako zaštitna kaciga jer s njom imate obje ruke slobodne, ali je i cijena veća od zaštitne maske. Pripazite i na osobe oko sebe da ne gledaju direktno u električni luk bez odgovarajuće zaštite. Prije zavarivanja prikopčajte masu sigurno na materijal prije nego upalite aparat za zavarivanje. Nepravilno priključivanje mase ili čak neželjeno odvajanje kliješta može biti vrlo opasno za Vas jer onda struja traži svoj put ne preko kliješta već preko radnog okruženja. Zavarivanje oslobađa štetne plinove, dim, paru i prašinu tako da radite isključivo u dobro ventiliranom i prozračnom prostoru.
Elektrolučno zavarivanje
Elektrolučno zavarivanje jedan je od najčešće upotrebljavanih načina zavarivanja u praksi. Izvor energije za zavarivanje je električni luk. Dio koji se zavaruje obično je plosnat, dok je elektroda štapičasta. Ako se elektroda ne tali (ugljena, volframova), zavarivati se može bez dodavanja ili s dodavanjem materijala. Pri zavarivanju taljivom elektrodom, ona je ujedno dodatni materijal (obično istorodan s osnovnim materijalom koji se zavaruje). Elektrode za zavarivanje mogu biti gole (ugljeni ili metalni štap, žica ili traka), obložene (metalna jezgra, a obloga mineralni materijal) ili punjene (mineralna jezgra i metalna obloga) ili nekih drugih oblika. Jedna elektroda čini anodu (plus pol), a materijal katodu (minus pol). Jedan pol spaja se kliještima s golim dijelom materijala, a drugi pol s držačem elektrode pomoću kojega se vrh elektrode dovodi do mjesta varenja. Tako dolazi do kratkog spoja i nastaje električni luk koji stvara visoku temperaturu koja tali materijal (taljenje materijala i istovremeno taljenje elektrode). Materijal je spojen kada se taljena mjesta ohlade. Postoje 2 vrste Einhell uređaja za elektrolučno zavarivanje, a to su aparati za elektrolučno zavarivanje i inverterski uređaj za zavarivanje. Elektrolučni aparati za zavarivanje pretvaraju izmjeničnu struju iz utičnice (visokim naponom i niskom jačinom struje) u izmjeničnu struju s niskim naponom i visokom jačinom struje. Inverterski uređaji su manji i kompaktniji, ali i nešto skuplji.
Plinsko zavarivanje
Kod plinskog zavarivanja toplina se postiže plinom (mješavina argona i ugljičnog dioksida) koji se koncentrira u vidljiv plamen. Tada nastaju plinovi koji štite var, plamen i mjesto spajanja od zraka. Plinskim zavarivanjem može se spajati lim od 0,5 milimetara debljine pa sve do debljih materijala poput cijevi i sl.
TIG zavarivanje
TIG predstavlja zavarivanje volfram inertnim plinom i razlikuje se od elektrolučnog zavarivanja uglavnom radi elektroda. Elektroda se sastoji od volframa i ne spali se. Materijal se rastali precizno, a ako je potrebno, dodatni materijal se dovodi u obliku ručno vođene žice. Inertni plin koji se koristi je najčešće argon.
